Četvrto izdanje Prevođenja sa stilom

Što čini autorski stil prepoznatljivim? Kako ga prenijeti na drugi jezik, a pritom sačuvati njegovu posebnost? Već četvrtu godinu zaredom time se bave prevoditelji i prevoditeljice na projektu Prevođenje sa stilom kojim se potiče prevođenje i izdavanje naših autora u inozemstvu.

No, što ako osim jezika i stila autora u romanu postoji još jedan jezik, prešućeni jezik kojim žene govore već stoljećima, ali kojeg ni danas, unatoč društvenom napretku, još nismo posve u stanju čuti? Upravo se time bave romani Prešućeni jezik Tomice Šćavine i Mladenka kostonoga Želimira Periša, ovogodišnjih autora u fokusu četvrtog izdanja Prevođenja sa stilom koje će se održati od 5. do 10. rujna 2026. u Društvu hrvatskih književnih prevodilaca.

Ove godine sa stilom će prevoditi Marie Alpermann, prevoditeljica na njemački, Chloé Billon, prevoditeljica na francuski, Elisa Copetti, prevoditeljica na talijanski, zatim prevoditelji na španjolski Luisa Fernanda Garrido Ramos i Tihomir Pištelek, koji će biti i gosti DHKP-ove rezidencije za vrijeme ovih susreta, prevoditeljica na ukrajinski Natalija Khoroz, prevoditeljica na bugarski Rusanka Ljapova, prevoditelj na češki Pavel Pilch, prevoditeljica na slovački Milina Svitkova te Lena van Tijen, prevoditeljica na nizozemski.

Osim autora u fokusu, prevoditeljima će na "pitching" sesijama svoje romane predstaviti Marko Gregur, Monika Herceg, Dorta Jagić, Robert Međurečan, Gabrijela Rukelj Krašković i Andrija Škare, a s knjigama hrvatskih autora objavljenih u njihovim nakladničkim kućama upoznat će ih Nermina Husković iz Hena coma i Emica Calogjera Rogić iz Naklade Ljevak.

O tome kako nas vide čitatelji u Francuskoj i kako prevesti jezične igre kojima obiluje Mladenka kostonoga 8. rujna u 16.30 na Festivalu svjetske književnosti (HNK2, Garden Stage) razgovarat će Želimir Periš i Chloé Billon, čiji je prijevod u Francuskoj ostvario zapažen uspjeh kod čitatelja i osvojio dvije književne nagrade. Razgovor moderira Dean Trdak.

Više o sudionicima četvrtog Prevođenja sa stilom:

Marie Alpermann (Leipzig, 1988.) diplomirala je slavistiku u Halleu, gdje i danas živi i radi kao književna prevoditeljica. Prevodi prije svega postjugoslavenske autorice koje nastoji predstaviti njemačkom govornom području, a između ostalog, dosad su objavljeni njezini prijevodi Lejle Kalamujić, Senke Marić, Biljane Jovanović, Маše Kolanović, Nore Verde, Dubravke Ugrešić i Selme Asotić. Sudjelovala je u brojnim radionicama književnog prevođenja i dobila različite stipendije, na primjer od Njemačkog fonda prevoditelja. U 2024. godini bila je nominirana za Nagradu za književnost za mlade za njemački prijevod romana Ljeto kada sam naučila da letim Jasminke Petrović.

Chloé Billon rođena je 1986. u Nantesu, u Francuskoj. Diplomirala je književnost (francusku, englesku i njemačku) i društvene znanosti, a poslije bosanski-crnogorski-hrvatski-srpski jezici i kulture na Institutu istočnih jezika i kultura Inalco u Parizu. Prevela je dosad nekoliko važnih suvremenih autora i autorica iz regije, kao što su Renato Baretić, Zoran Ferić, Damir Karakaš, Robert Perišić, Olja Savičević, Slavenka Drakulić, Dubravka Ugrešić, Bekim Sejranović, Semezdin Mehmedinović, Kristina Gavran, Kristian Novak, Slađana Nina Perković, Željka Horvat Čeč, Magdalena Blažević i Milica Vučković. Za svoj prijevod Područja bez signala Roberta Perišića dobila je 2020. Nagradu Inalco-a za najbolji prijevod, a 2023. je dobila Veliku nagradu za prevođenje grada Arlesa za prijevod Lisice Dubravke Ugrešić. Njezin prijevod Mladenke kostonoge u Francuskoj je nagrađen nagradama Les Imaginales i Prix Intergalactiques.

Elisa Copetti (1983.) književna je prevoditeljica s hrvatskog jezika te predaje jezik i prevođenje na Sveučilištu u Udinama. Od 2006. godine prevela je djela autora i autorica među kojima su Olja Savičević Ivančević, Damir Karakaš, Zoran Žmirić, Ivo Andrić, Miljenko Jergović, Lana Bastašić i Darko Cvijetić. Bavi se i prevođenjem drame – prevodila je dramska djela Ivane Sajko, Lade Kaštelan, Ivora Martinića, Milene Marković i drugih, koji su izvedeni na talijanskim scenama. Od 2017. aktivna je članica izdavačke kuće Bottega Errante Edizioni iz Udina, gdje je urednica strane proze te se bavi izborom novih naslova i organizacijom događanja.

Luisa Fernanda Garrido Ramos rođena je u Madridu, diplomirala je zemljopis i povijest na Autonomnom sveučilištu u Madridu (1981.), stručnjak je za Srednjovekovnu povijest Balkana, i diplomirala je hrvatski i srpski jezik i jugoslavenske književnosti na Zagrebačkom sveučilištu (1988.). Sa suprugom Tihomirom Pištelekom prevela je više od šezdeset naslova autora među kojima su Ivo Andrić, Ivana Bodrožić, Danilo Kiš, Mirko Kovač, Slavenka Drakulić, Miroslav Krleža, Predrag Matvejević, Robert Perišić, Dubravka Ugrešić i mnogi drugi. Godine 2020. dobila je nagradu Estado Crítico za prijevod Baba Jaga je snijela jaje.

Natalija Khoroz, dr. sc., zaposlena je kao docentica na katedri za slavistiku na Filološkom fakultetu Sveučilišta Ivan Franko u Lvivu (Ukrajina). Predaje hrvatski i slovenski jezik, slavensku frazeologiju, praksu i teoriju prevođenja s hrvatskog i slovenskog jezika na ukrajinski. Vodi prevoditeljske radionice na fakultetu. Prevodi beletrističke i znanstvene tekstove s hrvatskog, slovenskog i srpskog jezika na ukrajinski. Od 2002. do 2011. godine radila je kao asistentica na katedri stranih jezika na Fakultetu za međunarodne odnose Sveučilišta Ivan Franko u Lvivu. Studirala je na filozofskim fakultetima u Zagrebu, Ljubljani, Krakovu, Lublinu, Sofiji i Beogradu. Na ukrajinski jezik prevela je djela autora kao što su Slavenka Drakulić, Jurica Pavičić, Nada Gašić, Dorta Jagić, Pavao Pavličić, Marko Pogačar i Igor Štiks.

Rusanka Ljapova (Burgas, 1966.) nagrađivana je bugarska prevoditeljica s bosanskog, hrvatskog, srpskog i makedonskog jezika i profesorica bugarskog, hrvatskog i srpskog jezika. Na bugarski je prevela više od pedeset naslova, a u posljednje vrijeme se bavila prevođenjem dramskih komada – napravila je novu redakciju Krležine drame Gospoda Glembajevi za Narodno kazalište u Sofiji, prevela je Tri zime Tene Štivičić, prevodila titlove za gostujuće predstave iz Hrvatske, Bosne i Makedonije i surađivala prijevodom scenarija u jednoj filmskoj koprodukciji. Traži nove izazovne tekstove i autore jer vjeruje da je misija prevoditelja razotkrivanje novih horizonta.

Pavel Pilch diplomirao je kroatistiku i bohemistiku na Masarykovu sveučilištu u Brnu, gdje je i obranio doktorski rad iz područja teorije i povijesti slavenskih književnosti pod naslovom „Jugoslavenski i postjugoslavenski ratni strip od 1918. do 2018. godine“. Od 2013. godine zaposlen je na Filozofskom fakultetu u Brnu kao docent, gdje predaje obvezne kolegije iz južnoslavenskih književnosti, s posebnim naglaskom na modernu, avangardu, postmodernizam i suvremenu književnost, kao i teoriju i praksu prevođenja. Trenutačno završava prijevod zbirke priča Mars Asje Bakić, a osim književnih djela, preveo je i dvadesetak igranih i dokumentarnih filmova te nekoliko filmskih scenarija za međunarodne natječaje.

Tihomir Pištelek studirao je germanistiku i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1989. godine živi u Španjolskoj, gdje radi kao učitelj njemačkog jezika i književni prevoditelj. Dosad je, u suradnji sa suprugom Luisom Fernandom Garrido, preveo više od šezdeset naslova. Osim toga, prevoditelj je raznih članaka i tehničkih tekstova, a radio je i kao simultani i konzekutivni prevoditelj u raznim ustanovama i tvrtkama, te kao lektor raznih izdavačkih kuća. Godine 2020. dobio je nagradu Estado Crítico za prijevod Baba Yagá je snijela jaje.

Milina Svítková studirala je prevođenje (hrvatski i njemački) na Sveučilištu Comenius u Bratislavi. Nakon završenog doktorskog studija slavistike na području frazeologije hrvatskog jezika živjela je i radila u Beču. U akademskoj godini 2018./2019. radila je kao znanstveno-istraživačka djelatnica na Sveučilištu Comenius u Bratislavi, gdje je, između ostalog, vodila prevoditeljske seminare i objavila više stručnih radova na području frazeologije i traduktologije. Trenutno radi kao urednica književnog časopisa Verzia i aktivno se bavi književnim prevođenjem s hrvatskog, srpskog i njemačkog jezika. Prevela je djela Olje Savičević Ivančević, Lane Bastašić i Saše Stanišića.

Lena van Tijen (Amsterdam, 1993.) nizozemska je spisateljica i književna prevoditeljica s hrvatskog, srpskog i bosanskog na nizozemski. Njezini su tekstovi objavljeni u časopisima De Gids, Metropolis M, Mister Motley i De Groene Amsterdammer. Prevodi za izdavačku kuću De Arbeiderspers te je članica uredništva časopisa Terras za svjetsku književnost. Trenutačno piše svoj prvi roman.