Ovaj blog zove se “Zapisi sa Svačke”, a Svačka je skraćenica za adresu DHKP-a u Zagrebu: Trg kralja Petra Svačića.
Upravo se taj kralj pojavljuje i u romanu zbog kojega sam se prijavila na rezidenciju: Isušena kaljuža Janka Polića Kamova.
Pojavljuje se izravno kao lik koji predstavlja određen događaj iz hrvatske povijesti. A u mojem bi se prijevodu mogao dodatno pojaviti na mjestu na kojemu se aludira na taj isti događaj, no bez spominjanja njegova imena.
Naime, nisam sigurna kako prevesti terminus historicus koji Kamov preuzima od Tadije Smičiklasa: posljednji kralj narodne krvi.
U tom epitetu – posljednji kralj narodne krvi – u jeziku su okamenjene, učvršćene, u jednom izrazu stopljene ideje koje su pokretale povijest. To je povijesno gledajući, a i doslovno razvilo eksplozivnu snagu.
Taj kralj, kojega se još i danas u hrvatskom zapisu u Wikipediji opisuje kao “posljednjeg kralja narodne krvi”, gubi se u magli povijesti. Prema mojim istraživanjima, o njegovu se životu ne može praktički ništa zasigurno reći osim da je poginuo 1097. u borbi protiv Ugarske te da nikad nije bio okrunjen.
Nije bio okrunjen jer se nisu svi u Hrvatskoj slagali s njim kao kraljem.
A posljednji svoje vrste bio je jer su u Hrvatskoj od 1097. do 1918. stolovali mađarski vladari. Još je i u Habsburškoj monarhiji veza s Bečom vodila preko Budimpešte.
To je također jedan od razloga zašto su se na Svačića krajem 19. stoljeća projicirale nacionalne težnje za nezavisnošću.
Kao takav ima svoje mjesto u Kamovljevu romanu.
Ne moram objašnjavati da moj prevodilački problem ponajprije proizlazi iz njemačke povijesti, iz činjenice da su pojmovi kao što su krv i narod u mojem jeziku iznimno opterećeni.
Naposljetku će to biti dvije riječi ili neka neupadljiva kratka rečenica u mom prijevodu.
U njima se više neće i ne smiju vidjeti sati i sati istraživanja, razgovora i razmišljanja.
No zabavno je kako sam tri tjedna stanovala na adresi koja se podudara s jednim od najzakučastijih problema prijevoda na kojemu sam upravo ondje radila…
S njemačkog prevela Latica Bilopavlović Vuković