Johan de Boose, prvi rezident u 2026. godini

Johan de Boose (Gent, 1962.) za sebe kaže da je belgijski autor koji živi u Flandriji, piše na nizozemskom i objavljuje u Amsterdamu, a mi ga predstavljamo kao prvog ovogodišnjeg gosta na Svački.

Niz godina bavi se novinarstvom, piše kritike, eseje, poeziju, romane, kratke priče, kazališne tekstove. Još tijekom studija – a doktorirao je slavensku filologiju i povijest istočne Europe na Sveučilištu u Gentu – zainteresirao se za kulturu slavenskih zemalja. Uz studijske boravke (1984.-1990.) dulje vremena živio je u Rusiji, Poljskoj i Bugarskoj. U novije vrijeme bavi se zemljama bivše Jugoslavije, a prošle jeseni objavio je knjigu Jugoslavija: kronika šest ili sedam zemalja (Joegoslavië. Kroniek van zes of zeven landen, De Bezige Bij, 2025.), na kojoj je radio pet godina.

Johan de Boose dobro poznaje Hrvatsku, u kojoj često boravi, a putopisno djelo Lutkar i đavolica: putovanje sjenama Hrvatske (De poppenspeler en de duivelin. Reis naar de schimmen van Kroatië, Meulenhoff/Manteau, 2009.) donijelo mu je i Nagradu za kulturu Istočne Flandrije. Između ostalog, o Hrvatskoj često piše u kolumni u novinama De Standaard, objavljuje intervjue s hrvatskim piscima (Slobodan Šnajder, Igor Štiks, Slavenka Drakulić…) i drugim umjetnicima s prostora bivše Jugoslavije (Želimir Žilnik, Drago Jančar….).

Njegov posljednji, autobiografski roman Gromov kamen (Dondersteen, De Bezige Bij, 2020.) govori o ocu i sinu, prijateljstvu i osamljenosti. Roman Prokleto drvo (Het Vloekhout, De Bezige Bij, 2018.), nagrađen na Sajmu knjiga u Antwerpenu kao najduhovnija knjiga godine, donosi priču o neobičnom putovanju komadića Kristova križa kroz povijest. To je i završetak svojevrsne trilogije koju čini s romanima Jevgenij (Jevgeni, De Bezige Bij, 2014.) i Gaj (Gaius, De Bezige Bij, 2013.). Povijesni roman s temom 2. svj. rata Mučenici (Bloedgetuigen, De Bezige Bij, 2011.) osvojio je nagrade Halewijnprijs 2011. i Cutting Edge za roman godine.

Uz literarna putovanja kroz kulturu i povijest naših prostora, Johan de Boose proputovao je u svojim knjigama i neke druge krajeve: Ruska sreća, putovanje do najusamljenijih ljudi na svijetu (Het Geluk van Rusland, reis naar het eenzaamste volk op aarde, Meulenhoff/Manteau, 2008.), Preko granice, putovanje uz ruševine željezne zavjese (De grensganger, reis langs de ruïnes van het IJzeren Gordijn, Meulenhoff/Manteau, 2006.; knjizi je pripala nagrada Henriëtte Roland Holst 2008.), Svi snovi svijeta, sentimentalno putovanje Poljskom (Alle dromen van de wereld, een sentimentele reis door Polen, Meulenhoff/Manteau, 2004.).

Objavio je tri knjige poezije: Grzimekove tajne (Geheimen van Grzimek, Meulenhoff/Manteau, 2010.), Sloboda šutnje (De vrijheid van zwijgen, Poëziecentrum, 2010.) i Hrabrost za neuspjeh (De moed om te falen, Poëziecentrum, 2001.).

Johan de Boose je i kazališni čovjek, bio je dramaturg, ravnatelj i glumac u kazalištima u Belgiji i Nizozemskoj. Od 1985. do 1990. radio je kao prevoditelj i arhivist u kazalištu Tadeusza Kantora u Krakovu. Autor je kazališnih tekstova Peak Mytikas (višejezična osmosatna predstava, praizvedena 2023. u Troubleyn/Jan Fabre Laboratoriumu u Antwerpenu) i Belgium Rules/Belgian Rules (Troubleyn/Jan Fabre Laboratorium, 2017.), a i rezidentski boravak na Svački iskoristit će za rad na novom kazališnom tekstu.

Johan de Boose predstavit će nam se u Booksi, u petak 23. siječnja u 18 sati, a razgovor s njim vodit će Toni Bandov s Katedre za nederlandistiku zagrebačkoga Filozofskog fakulteta.

Naš rezident gostovat će i na Katedri za nederlandistiku na FF-u u Zagrebu, u ponedjeljak 19. siječnja u 17 sati.